ZAGREB – Inicijator vraćanja ćirilice u hrvatske škole, rektor Zagrebačkog univerziteta Damir Boras izjavio je da je o tome razgovarao sa mandatarom Tihomirom Oreškovićem, ali da to nije bila glavna tema, već uvođenje informatike kao obaveznog predmeta u osnovne škole od prvog razreda.
Gostujući na HRT-u, Boras je ostao pri stavu da na ćirilicu gleda kao na svako drugo pismo ili kao na vještinu koja obogađuje svakog čovjeka, te da politici treba prepustiti da odluči da li će u slučaju vraćanja ćirilice u obrazovni program ona biti izborni ili obavezni predmet.
Orešković je ranije rekao novinarima da je za priču o ćirilici još rano, a lider HDZ-a Tomislav Karamarko juče je kazao da ćirilica svakako neće biti prioritet nove hrvatske vlade.
Boras kaže da je svjestan da zbog događaja iz prošlosti ovo pitanje pobuđuje emocije i naglašava da pismo nije politika već vještina.
Inače, Borasova inicijativa izazvala je očekivano različite reakcije u Hrvatskoj.
HRT konstatuje da dok neki ministarski kandiduju i najavljuju izradu registara izdajnika i nekakve gotovo nevjerovatne ekstremističke varijante, a da kada je riječ o ovoj inicijativi izostale su ekstremističke reakcije.
Ekstremističkih reakcija, primećuju, nije bilo čak ni u sredinama gdje je to vruća tema, kao što je Vukovar.
„Moj je motiv, najiskreniji i čist, da se moramo okrenuti budućnosti. Naučiti čitati ćirilicu nije teško, a tim više što to jeste hrvatsko pismo i na tome treba insistirati. To je naravno pismo i naših susjeda i naših manjina”, rekao je Boras, ustvrdivši da učenje ćirilice treba vrlo malo vremena, a time se otvaraju i prostori razumijevanja još nekih bliskih jezika – crnogorskog, bugarskog, srpskog i makedonskog.
Tada, kaže Boras, učenje, čitanje i pisanje ćirilice ne bi više imalo neko veliko političko značenje.
Prema njegovim riječima, suština je da se sa tog pitanja maknu političke konotacije koje, kako je rekao, uvijek naglašava da to je to pismo hrvatsko.
„Moram reći da sam dobio nekoliko reakcija. SMS-om sam dobio veliku podršku, a preko imejla rektoru sam dobio i nekoliko zabrinutih, većinom ipak pristojnih pisama, i ja to razumijem, u svakoj odluci ima osjetljivosti”, rekao je Boras.
Boras se zalaže i za učenje glagoljice.
Doktor Dušan Marinković, šef Katedre za srpsku i crnogorsku književnost, čiji je Boras bivši kolega, ovu je inicijativu nazvao razumijevanjem vlastite kulture.
„Kutlura ne smije biti nadzirana i pod kontrolom onih koji po mjeri praktične, svakodnevne stvarnosti i ličnih interesa praktično onemogućavaju da se kultura pokaže u punom svjetlu”, poručio je.
„Ćirilica kao ćirilica” za njega je evropsko pismo, a kao primjer je naveo Bugarsku koja je članica EU.(Tanjug)